Dojenje temelj života 1. deo

Dojenje temelj života 1. deo

Majčino mleko je, bez ikakve sumnje, najbolja i najzdravija hrana za odojče, jer mu je po sastavu potpuno prilagođeno. U prvim mesecima života za pravilan rast i razvoj novorođenčeta dovoljno je samo majčino mleko, pa nema potrebe za dodavanjem bilo kakve druge hrane ili tečnosti. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da se do šestog meseca bebe hrane isključivo majčinim mlekom, a da se potom do kraja prve godinr i dalje u drugoj pravilno uvode dohrana i čvrsta hrana.

Dojenje je, zato, najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbede i zadovolje potrebe novorođenčeta za pravilnom ishranom. I sastav i količina majčinog mleka prilagođeni su uzrastu deteta. Zpravo, svakom novorođenčetu, odojčetu i detetu potrebno je majčino mleko. Osim što zadovoljava potrebu za hranom, sisanjem dete ostvaruje povezanost s majkom i zadovoljava potrebu za bliskošću, stimuliše razvoj svih svojih čula, postiže bolji psihomotorni i razvoj inteligencije. Dojenje je, takođe, ključni faktor preživljavanja, zdravlja i blagostanja odojčadi i majki, vitalni deo održivog razvoja i važna komponenta globalne akcije okončanja poremećaja uhranjenosti.

No, iako se zna da je dojenje najzdraviji početak života, podaci Unicefa pokazuju da se samo 13 odsto beba do šestog meseca hrani isključivo majčinim mlekom, a uz dohranu sisa njih samo oko 47 odsto. Ovi podaci su vrlo zabrinjavajući, naročito ako se zna da je za pravilan rast i razvoj odojčeta dojenje najbolji način ishrane.

Majčino mleko obezbeđuje sve neophodne nutrijente  bebi jer sadrži idealan odnos proteina, masti i ugljenih hidrata. Iako se decenijama širom sveta rade mnoga istraživanja o sastavu majčinog mleka, njegov sastav još nije sasvim ispitan. Zna se da je vrlo bogato proteinima, izuzetno važnim aminokiselinama neophodnim za sintezu proteina ključnih za rast i razvoj novorođenčeta, naročito u prvim mesecima života. Tu su i masti u obliku triglicerida, holesterola, kratkolančanih i esencijalnih masnih kiselina, kao i ugljeni hidrati u formi laktoze. Oni su izvor energije za bebu, a istovremeno stimulišu povoljnu bakterijsku floru i eliminišu patogene mikroorganizme sa sluzokože creva, što obezbeđuje prirodnu zaštitu novorođenčeta.

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić