Category: Trudnoća

Kako uvoditi alergene namirnice u ishranu beba?

Kako uvoditi alergene namirnice u ishranu beba?

U organizaciji kompanije AbelaPharm u hotelu Hilton, u Beogradu, nedavno je održan IV Naučni skup sa međunarodnim učešćem Skriveni kod zdravlja. Simpozijum, na kome su predstavljene najčešće i najvažnije bolesti sa kojima se u svakodnevnoj praksi susreću pedijatri iz regiona, pratilo je preko 1000 lekara iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Među nizom stručnjaka, koji su govorili na ovom skupu, prisustvovala je i prof dr Sanja Kolaček, predsednica vodećeg evropskog udruženja, koje okuplja lekare i naučnike iz oblasti dečije gastroenterologije, hepatologije i ishrane. Ona je govorila o aktuelnoj temi nutritivnih alergija kod dece, odnosno postojećim efikasnim dijetetskim merama kojima se ta učestala stanja mogu prevenirati.

Da li rano uvođenje alergenih namirnica sprečava pojavu alergija u kasnijem uzrastu?
Na osnovu studija objavljenih u Medicinskom časopisu The New England Journal of Medicine profesorka doktorka Sanja Kolaček istakla je da je bebama do navršene prve godine života potrebno uvoditi što raznovrsniju hranu, bez bojazni od rizika da se alergija pojavi.

Naime, istraživanjem je dokazano da ukoliko se uvedu alergene namirnice poput ribe, mleka, jaja i kikirikija u prvoj godini života, smanjuje se rizik od alergija za 10% do 30% u kasnijoj dobi.

Preporuka:
Bebama, kod kojih nema rizika od pojave alergija, beba koja nema atopijski ekcem ili neke druge simptome – treba davati što raznovrsniju hranu i sve alergene namirnice do navršene prve godine života, uključujući jaja i kikiriki.

Kako uvoditi alergene namirnice u ishranu beba?
Dakle, važno je znati da izbegavanje alergenih namirnica u prvoj godini života ne doprinosi izostanku alergija u kasnijoj dobi, čak može povećati rizik, kako kod zdrave dece tako i kod dece sa predispozicijom za nastanak alergija, ali i sa već postojećim oboljenjem.

Jedna napomena – pri uvođenju jaja moraju biti termički obrađena. Savetuje se čak da se jaja uvedu u ishranu beba od 4 do 6 meseci starosti.

Plan uvođenja alergenih namirnica kod beba

Za decu sa teškim ekcemom, alergijima na hranu ili oboje:

Visok rizik alergije na kikiriki.
Dajte hranu koja sadrži kikiriki već u dobi od 4-6 meseci da biste smanjili rizik od alergije na kikiriki.
posetite alergologa za testiranje alergije na kikiriki, koji će uvideti da li je uvođenje kikirikija bezbedno.
Uvođenje kikirikija treba obaviti u ordinaciji.

Za decu sa blagim ili umerenim ekcemom:

Dajte hranu koja sadrži kikiriki oko 6 meseci starosti da biste smanjili rizik od alergije na kikiriki.
Ova grupa dece ne mora odmah da poseti alergologa.
Možete im dati hranu koja sadrži kikiriki u kućnim uslovima.

Za decu bez simptoma ekcema ili alergije na jaja:

Dajte hranu koja sadrži kikiriki oko 6 meseci starosti zajedno sa drugom čvrstom hranom.
Ova deca ne moraju da posete alergologa pre uvođenja.
Mogu početi sa ishranom koja sadrži kikiriki i u kućnim uslovima.

Napomena: Nikada ne dajte zrno kikirikija detetu mlađem od 5 godina. Može doći do gušenja.

SAVET ZA KRAJ:
Posebno je važno istaći da mame koje doje svoje bebe i trudnice NE TREBA da izbegavaju unošenje alergena.

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

Uticaj muzike na trudnice, fetus i bebe

Uticaj muzike na trudnice, fetus i bebe

Poslednjih godina nauka je ostvarila veliki napredak u području istraživanja mozga. Psihoakustika je nova disciplina u kojoj se povezuju psihologija, fiziologija i akustika i koja proučava percepciju zvuka: način na koji slušamo, naše fiziološke reakcije i neurološki uticaj muzike i zvuka na mozak i druge delove nervnog sistema.

Psihoakustični snimci klasične muzike se koriste sa svrhom da poboljšaju funkciju sluha i mozga, a da istovremeno pruže lepo muzičko iskustvo. Pažljivo odabrana muzika može da posluži da ublaži stres trudnice, da je opusti, da istovremeno pruži blagu muzičku stimulaciju još nerođenoj bebi, da smiri uplakano novorođenče i takođe da podstiče na igru i istraživanje okoline bebe koja puza.
Bebe u materici najviše vole da slušaju uspavanke koje im pevaju mame i tate ali i laganu muziku Mocarta i Vivaldija
Uticaj muzike na telesno, mentalno, emocionalno i duhovno zdravlje poznat je odavno, a sada je i naučno potvrđen. Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji, otkrili su pozitivan uticaj Mocartove muzike na matematičku inteligenciju i orijentaciju u prostoru kod dece, a poznati britanski violinista Jehudi Menjuhin tvrdi da muzički talent duguje svojim roditeljima koji su mu pevali i svirali pre nego što se rodio.
Fetus čuje i reaguje na zvuk već od 16. nedelje trudnoće, što je pre nego što je samo uvo potpuno razvijeno: aktivno počinje da sluša u 24. nedelji trudndoće. Uvo se prvi put u razvoju fetusa pojavljuje u 3. nedelji trudnoće a postaje funkcionalno do 16. nedelje. U 4. mesecu trudnoće fetus reaguje na glasan zvuk na poseban način.

Pevanje uspavanki važnije je od govora
Mnoga istraživanja su proučavala uticaj uspavanki na fetus i na novorođenče. Istraživanja pokazuju da trudnice kao i mlade mame, imaju prirodnu potrebu da pevaju svom detetu. Ta potreba je instinktivna i veoma blagotvorna. Pevanje ima jači i bogatiji spektar zvukova nego govor i suštinski izaziva jače pozitivne reakcije, ima bolje efekte kako kod fetusa tako i kod beba.
Prvu lekciju jezika, sporazumevanja, fetus dobija u materici. Bebama gluvih majki često nedostaje ova prva jezička lekcija, pa se to kasnije može videti u poteškoćama u razvoju govora tog deteta.
Kao dokaz da fetus čuje muziku, stručnjaci navode kao primer da novorođenče više voli melodiju koju je mama pevala kad je bila trudna nego bilo koju novu melodiju koju mama peva kasnije. Bebe u materici slušaju i uče uzorke zvuka i frekvencija značajnih za njihovu kulturu, a mogu čuti zvuke u rasponu od 16 do 20.000 Herca.

Kako fetus reaguje na glasne zvuke?
Japansko istraživanje otkrilo je da su trudnice koje su živele u blizini aerodroma u Osaki rodile manju decu i bile sklonije preranom porođaju. Istraživači uticaja zvuka na fetus navode primer žene koja je u 7. mesecu trudnoće u zoološkom vrtu prisustvovala hranjenju lavova koje je bilo praćeno snažnim urlicima lava. Fetus je tada reagovao jakim udarcima u stomaku majke, zbog kojih se trudnica nije osećala dobro. Kada se dete rodile i u uzrastu kada je gledalo TV i emisije o lavovima i divljim životinjama, dete je veoma snažno reagovalo na slične situacije i zvuke sa ekrana.

Beba se u stomaku pokreće se u ritmu muzike
Istraživač Peter Hepper otkrio je da bebe reaguju i dugoročno pamte muziku iz televizijskih serija koje su njihove mame gledale tokom trudnoće. Kada novorođenče čuju poznate zvuke omiljene serije ili emisije, reaguje kao da je u pitanju nešto umirujuće i poznato, čak se raduje.
Pedijatar William Liley je otkrio je da od 25. nedelje trudnoće dete počinje da poskakuje u ritmu muzike koju sluša a istraživanje u jednoj londonskoj bolnici otkrilo je da muzika Vivaldija i Mocarta smiruje fetus od 4. do 5. meseca trudnoće, a glasnija muzika poput Betovenove i Bramsove navodi fetus na pojačanu aktivnost.
Neka istraživanja otkrila su da su novorođene bebe mirnije kada slušaju zvuke vode i mora jer ih podsećaju na zvuke koje su slušali u majčinom stomaku.
Stručnjaci tvrde da je prenatalni zvuk važan za prenatalni razvoj i pruža osnovu za kasnije učenje i ponašanje, a bebina izloženost muzici koja joj odgovara kada je još u majčinom stomaku pomaže joj u njenom kasnijem psihičkom, emotivnom, intelektualnom i duhovnom razvoju.

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

Porođaj 2. deo – otvaranje grlića, dilatacija, prvo porođajno doba

Porođaj 2. deo – otvaranje grlića, dilatacija, prvo porođajno doba

Otvaranje grlića materice je jedan od znakova da se vaše telo pripremilo za važan dan  koji sa nestrpljenjem čekate devet meseci – kada porođaj može da počne. Grlić se priprema za porođaj mnogo ranije od trenutka kada mi to osetimo preko kontrakcija, čak  nekoliko nedelja pre nego što ćete doneti na svet svoju bebu. Postaje mekši i elastičniji, kako bi se otvorio bez problema kada dođe vreme. Može da se desi da je u tom trenutku kada prvi put  “osetite” kontrakcije, vaš grlić već skraćen i otvoren 2-3 cm.

Kako ćete osetiti i doživeti kontrakcije je individualno. Neke žene ih osećaju u predelu najnižeg dela leđa, kod nekih kontrakcije krenu iz leđa i šire se preko donjeg dela stomaka. Neke žene kontrakcije osećaju samo po dnu stomaka i najčešće ih podsećaju na menstrualni bol ali se ovaj bol kontrakcije javi pa prestane. Kontrakcija je uvek praćena stvrdnjavanjem stomaka. Nema potrebe za žurbom u porodilište posebno kada osetite prve kontrakcije. Ostanite mirne i pratite šta vam javlja vaše telo. Ukoliko ste pohađale časove psihofizičke pripreme bićete upoznate sa svim fazama porođaja i znacima koji ih prate kao i sa tim šta se u tom trenutku u vašem telu dešava. Možete smireno da  sačekate da kontrakcije budu jače i učestalije. U početku osećaj neprijatnosti, kontrakcija, kratko traje a pauze između dve kontrakcije su duže od 10 minuta. Kada kontrakcije postanu učestalije a pauze kraće od 10 minuta, počnite da ih brojite kontrakcije. i sačekajte da izbrojite 20 kontrakcija. Tada je već vreme da se polako krenete u porodilište. Ako kontrakcije postanu izrazito bolne počnete da uključujete prvi tip disanja (naučen na psihofizičkim pripremama). Možete masirajte deo tela koji vas boli. Šetajte ili probajte različite poze kako biste smanjili pritisak i olakšali sebi. Kada se kontrakcije pojačaju i postanu sve učestalije vreme je da krenete u porodilište. Ponesite torbu koju ste već pripremili i u kojoj se nalazi sve ono što će vam u porodilištu trebati. Na putu do porodilišta uključite prvi tip disanja. Ako je pukao vodenjak i počela da otiče plodova voda, tada treba krenuti u bolnicu ranije.

Kada dođete na porođaj, doktor će izmeriti koliko ste “otvoreni” odnosno koliko je odmakla dilatacija. Dilatacija se meri posebnim instrumentom koji podseća na šestar. Tek kada se grlić dovoljno otvori, postoje uslovi za porođaj.  Kada ste otvorene  deset centimetara, dolazi do potpune dilatacije i porođaj može da počne, jer tek tada može da prođe bebina glava. Neki lekari mere otvorenost grlića materice pomoću prstiju i šake – dva prsta, tri prsta i td. U tom slučaju porođaj počinje tek kada ste otvoreni za ,,veliki dlan”. Sada se već kontrakcije javljaju u kraćim vremenskim intervalima (10, 5, 3, 2 minuta) a takođe su i pauze između kontrakcija kraće.

Lekar će proveriti sve elemente koji su važni da vaš porođaj protekne kako treba. U ovoj fazi to je: da li su kontrakcije jake ili suviše slabe, da li otvaranje grlića ide normalnom brzinom ili usporeno, da li se beba spušta u malu karlicu pravilnim ritmom. Odlučiće da li je potrebno da vaš porođaj stimuliše ili ne, da li da se potpomogne otvaranje grlića i ublaže bolovi.

Individualno je koliko će trajati prvo porođajno doba. Zavisno od toga od kog trenutka počinjete da ga merite prvo porođajno doba traje između 12 i 8 sati, kod drugorotki 6 sati. Međutim nema striktnih pravila, individualno može trajati i duže i kraće.

 

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

Dojenje temelj života 7. deo

Dojenje temelj života 7. deo

Nega dojki

Posebna nega dojki tokom dojenja nije potrebna ako se majka pridržava osnovnih principa higijene. Majka ruke treba da pere što češće, da nosi čistu odeću i veš. Dojke je potrebno da pere samo vodom. Ne bi trebalo da koristi parfimisanu kozmetiku kako ne bi zbunjivala novorođenče koje reaguje na mamine mirise i na sve ukuse. U slučaju da ima povrede bradavice, ragade, treba da koristi lanolin i veštačku bradavicu kako bi smanjila direktan  kontakt. Kod velikh povreda potrebno je tu dojku prazniti pumpicom i mleko koristiti za hranjenje bebe.

Kada se dojenje ne preporučuje?

Iako nema dileme da je dojenje najzdraviji početak i temelj života, ima, nažalost, situacija kada neka novorođenčad ne mogu da sisaju ili kada majke ne mogu da doje bebe.

Postoje poremećaji metabolizma s kojima se dete rađa, pa zbog njih ne može da se hrani majčinim mlekom. Tako se u prvim danima života kod neke novorođenčadi javlja galaktozemija, poremećaj metabolizma ugljenih hidrata. U tom slučaju detetu nedostaje enzim fosfogalaktoza uridil-transferaze koji je odgovoran za metabolizam mlečnog šećera iz maminog mleka. Dete ima ozbiljne probleme već u prvim danima života. Isključivanjem dojenja i prevođenjem na odgovarajuću ishranu beba se oporavlja.

U kasnijim mesecima pak može da se javi  poremećaj metabolizma proteina, kada u detetovom organizmu nije moguća sinteza tirozina esencijalne aminokiseline veoma važne za razvoj moždanih funkcija. Može, takođe, da se pojavi i problem intolerancije laktoze, pa je  potrebna korekcija ishrane prevođenjem na mleko bez laktoze.

Osim toga postoje i stanja u kojima se u interesu deteta u njegovu ishranu uvode drugi nutrijenti zbog bolesti majke. To se najčešće dešava zbog teških infekcija, oboljenja jetre i bubrega, herpesa u predelu dojke, terapije citostaticima itd.

Nacionalna i svetska nedelja dojenja

Svetska nedelja dojenja svake godine se obeležava u više od 170 zemalja da bi se obezbedila podrška dojenju te povećalo znanje i svest o njegovom značaju i prednostima. Svetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) inicirala je ovu kampanju da bi se intenzivirale aktivnosti zaštite, promocije i podrške dojenju, a svake godine pažnja je usmerena na različite teme od značaja za dojenje.

Zvanični datum Svetske nedelje dojenja na globalnom nivou je od 1. do 7. avgusta, ali se državama, organizacijama i institucijama predlaže da za obeležavanje i aktivnosti povodom Svetske nedelje dojenja izaberu najprikladnije datume u svojim zemljama. U našoj zemlji Nacionalna nedelja promocije dojenja obeležava se 40. nedelje u godini, što simbolično predstavlja trajanje trudnoće. Ove godine je obeležena od 1. do 8. oktobra pod sloganom „Dojenje – temelj života”.

 

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

 

 

Dojenje temelj života 6. deo

Dojenje temelj života 6. deo

Opasnost od mastitisa

Ako se prepunjene dojke ne prazne blagovremeno, gotovo je neizbežan nastanak mastitisa. Obično ga prati bol u dojci, crvenilo i povišena temperatura ali sve vreme novorođenče može da sisa iz te dojke. Leči se pravilnim pražnjenjem dojki a ako lekar prepiše, majka može da uzima i neki lek za snižavanje temperature.

Drugi oblik, mastitis sa apcesom, najčešće nastaje infekcijom kroz povredu bradavice – ragade. Uz visoku temperaturu ispoljava se i jakim bolom i malaksalošću. U tom slučaju potreban je hitan lekarski pregled, a svaki minut je važan. Za lečenje se ponekad radi incizija da bi se drenirao gnoj, propisuje se antibiotska terapija i stavljanje hladnih obloga. Dojka se prazni posebnom pumpicom  koja ne sme da se koristi za zdravu dojku. Mleko iz obolele dojke se baca sve dok lekar ne dozvoli da iz nje majka može da nastavi dojenje. Ragade koje doprinose nastanku ovog oblika mastitisa najčešće nastaju zbog nepravilnog položaja novorođenčeta na dojci ili dugotrajnog držanja bradavice u ustima. Ako dete sisa i kada dobije prve zubiće, savetuje se da majka koristi veštačku bradavicu kako ono ne bi povredilo bradavice majčinih dojki. Ako je to baš neprijatno, može im se dati da piju mleko koje majka isprazni iz dojke.

Relaktacija

Ukoliko majka ima mleka ali smatra da ga nema dovoljno ili je nedavno prekinula dojenje, može da pokuša sa relaktacijom. To je ponovno uspostavljanje adekvatne proizvodnje mleka – ako se ona u međuvremenu uveliko smanjila ili je majka prestala da doji. Naime, zbog bolesti bebe ili majke, ili zbog stresa, dešava se da mleko prestane da se luči. No, majku uvek treba savetovati da ponovo počne da doji bebu. Prilikom svakog dojenja bebi treba da nudi obe dojke, da doji duže i češće, danju i noću, najmanje 10 do 12 puta u toku 24 časa. Između podoja dojke treba da izmaza, a majka treba da pravilno pojača svoju ishranu i da se odmara.

Ako mama nema dovoljno mleka

Dešava se da mama, uprkos volji i istinskim pokušajima, nema dovoljno mleka za bebu. Tada pedijatar može da preporuči da se u ishranu odojčeta dodaje i adaptirano mleko ili da se pak koristi samo to mleko ako je mama u nemogućnosti da doji. Adaptirana mleka ne treba uvoditi bez konsultacije s pedijatrom. Na tržištu postoji veliki broj kvalitetnih zamena za majčino mleko koje su bezbedne i sigurne.

 

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

Dojenje temelj života 5. deo

Dojenje temelj života 5. deo

Učestalost podoja

Novorođenčetu se mora odgovarati na zahtev za sisanjem – treba mu ponuditi dojku kad god je zatraži. Novorođenče sisa koliko želi, a trajanje podoja se ne ograničava. Za većinu novorođenčadi dovoljno je 30 minuta, ali ima situacija koje dozvoljavaju da traje i duže. To, naravno, ne znači da ga treba držati ceo dan na dojci. I u pogledu učestalosti podoja nije preporučljivo postavljati nikakva ograničenja. Novorođenče sisa i noću, kada se, kao odgovor na sisanje oslobađa najviše prolaktina.

Najidealnije je ako beba sisa približno na tri sata. Priroda je već sama podesila da se krajem trećeg meseca noćni podoji postepeno i spontano prekidaju i da bebe spavaju bez buđenja između ponoći i pet-šest ujutru. Kao i u svemu, naravno, i ovde postoje individualne razlike, jer ima beba koje i dalje traže mamino mleko u tri sata ujutru. U takvim situacijama potrebno je to razmotriti s pedijatrom, budući da dugotrajno nespavanje roditelja ume da se pokaže kao vrlo ozbiljan problem.

Za razliku od hranjenja adaptiranim mlekom gde se tačno zna koliko je dete popilo u jednom obroku, kod dojenja, po rečima naše sagovornice, nije moguće izmeriti koliko je ono posisalo.

U tom slučaju treba pratiti stolice i telesnu težinu deteta. Ako dobija dovoljno hrane, stolica bebe liči na senf i po boji i po konzistenciji, sa mestimičnim belim tačkicama. U prvim danima broj stolica je povećan, da bi se već posle nedelju dana stabilizovao na jednu do dve dnevno, ili povremeno preskoči stolicu, pa je sledeći dan ima. Poznato je da deca u prva tri meseca bebe prosečno dobijaju 20 do 30 grama dnevno.

Prepunjenost dojki

Prepunjenost dojki posle porođaja ređe nastaje ukoliko je novorođenče uz majku pa je ona u prilici da ga doji na zahtev.

Nakon nestanka kolostruma, koga ima po 20 mililitara, obično 24 do 36 sati posle porođaja, počinje da nadolazi mleko. Ako se, međutim, novorođenče ne doji na zahtev, dojka se ne prazni i nastaje problem. A da ima višak mleka nakon podoja, majka prepoznaje po tome što iako je novorođenče sisalo dojka i dalje ostaje čvrsta. Majci se tada preporučuje da tušira dojke toplom vodom ili da na njih stavlja tople obloge. Potom dojke treba lagano da masira sa obe ruke 10 minuta. Višak mleka, zatim, prazni ručno do 15. dana posle porođaja, a nakon toga može da koristi i pumpice za pražnjenje dojki. Ukoliko niste u prilici da upotrebljavate električne pumpice i obična pumpica je sasvim dovoljna. Nakon pražnjenja neophodno je staviti hladne obloge. No, s obzirom na to da su dojke vrlo osetljive, tople i hladne obloge treba držati kratko na dojkama. Postupak ponoviti posle pet minuta.

Višak mleka treba ostavljati u za to predviđene plastične flašice, takozvane kontejnere. Kada se mleko ohladi  i postigne sobnu temperaturu, odloži se u frižider gde može ostati najduže 72 časa. Može da se stavi i u zamrzivač, ali ne duže od tri meseca. Da bi se ponovo koristilo, mora da se polako otopi i postepeno dostigne sobnu temperaturu pa tek tada zagreva na 37 stepeni. Valja imati na umu i da postoji  Banka majčinog mleka sa čijim osobljem se lako uspostavlja saradnja, pa višak mleka može da se donira za prevremeno rođene bebe.

 

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

Dojenje temelj života 4. deo

Dojenje temelj života 4. deo

Pripreme i početak dojenja 

Buduće mame tokom trudnoće svu pažnju uglavnom usmeravaju na redovne kontrole, praćenje trudnoće, iščekivanje porođaja i razmišljanja o bebi. Ali promene se istovremeno dešavaju i u grudima i to od samog početka trudnoće. One se povećavaju, postaju napete a nekada i bolne. Zato je važno da se trudnice dobro informišu o dojenju i nezi grudi i pre i posle porođaja.

U radionici Škole za brak Nada Lazić koja se zove „Klub mama dojilja“ buduće mame već od 15. nedelje trudnoće dobijaju savete o pripremi dojki, jer prvi problemi posle dolaska novorođenčeta najčešće su u vezi s dojenjem.

Pripreme počinju od  trenutka kada žena sazna da je u drugom stanju. Od potvrde trudnoće do 34. nedelje nega grudi podrazumeva samo da se koža dojki maže kako se ne bi pojavile strije. Posle 34. nedelje mogu da se mažu bradavice i areola – tamni krug oko bradavice. Dešava se, međutim, da bradavica bude uvučena, pa je potrebno da se izvlači. To treba raditi posle 34. nedelje trudnoće specijalnom pumpicom, to jest posebnim špricem ili ručno. Osim toga, u slučaju da su bradavice čvrste i osetljive, trudnicama se preporučuje da ih mažu lanolin kremom. Ove mere od 34. nedelje trudnoće obezbeđuju da se stimulacijom-kontaktom sa baradavicom  ne izazovu komplikacije, odnosno pojava kontrakcija zbog stvaranja hormona oksitocina.

Važan je dobar početak

Da bi dojenje novorođenčeta a kasnije i bebe, bilo što bezbolnije za mamu i predstavljalo zadovoljstvo i za dete i za mamu, neophodno je pridržavati se nekih saveta.

Važno je da prvi podoj bude u porodilištu, najbolje već 15 minuta posle porođaja. Mama u porodilištu treba da dobije pomoć stručnog osoblja kako da pravilno postavi novorođenče na dojku, kao i kako da pokrene refleks sisanja kod njega, najbolje nežnim maženjem bebinih usana bradavicom dojke. Kada je reč o najudobnijem položaju za podoj, telo bebe treba da bude uz telo majke sa lagano zabačenom glavicom. Bradavicu dojke treba usmeriti prema bebinom nosu i naglim pokretom slobodne ruke glavicu prineti dojci u momentu kada beba otvori usta. Majka slobodnom rukom prinosu bebinu glavicu dojci, pripaja je na nju, a gotovo cela areola se nalazi u bebinim ustima. Njen nosić je slobodan, a beba bradom dodiruje dojku. Potrebno je nekoliko dana, naročito kod prvorotki, da i mama i beba usvoje tehniku i pronađu najbolji položaj za dojenje.

Pronađite najbolji položaj

Pronaći najudobniji položaj za dojenje, po mišljenju mama, vredi zlata. Bebu možete da dojite ležeći, sedeći na strani, a ponekad i stojeći. Ne preporučuje se da se majka osloni na ruku, niti da se u ležećem položaju bebina glava stavi u pregib lakta jer je neudoban. Pedijatri kažu da treba voditi računa i o pravilnom položaju bebe na dojci. Važno je, naime, da se beba prinosi grudima, a ne grudi bebi.

Kad započne dojenje u porodilištu, majka najčešće zauzima ležeći položaj. Kasnije bira položaj koji joj je najudobniji. No, bilo da sedi ili leži, najvažnije je da taj položaj bude najbolji, onaj u kom će i ona i beba biti opušteni. Ležeći položaj treba izbegavati u slučajevima kada je majka umorna, naročito noću, da ne bi zaspala dok doji ili da, na primer, ne bi nesvesno pokrila novorođenče pokrivačem po glavi.

Danas, srećom, mogu da se kupe jastuci za dojenje koji su vrlo korisni, jer tako majka ima slobodne ruke za kontakt s novorođenčetom. Poznato je da taj fizički kontakt, takozvani koža na kožu, ima izuzetan značaj za emotivnu vezu između mame i bebe.

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

Dojenje temelj života 3. deo

Dojenje temelj života 3. deo

Dobrobiti i za bebu i za majku

Ne treba zaboraviti da ishrana deteta započinje još u materici. Naime, tokom trudnoće beba preko placente dobija hranjive materije od majke. Zbog toga je majčina ishrana tokom trudnoće izuzetno važna i za bebu i za majku, a kvalitet majčine hrane presudan je u prvim mesecima života novorođenčeta, jer se tada stvaraju osnove za dečje ukuse, sklonosti i navike u ishrani. Postoji, kažu pedijatri, i obilje dokaza o koristima dojenja kako za bebu tako i za majku.

Prednosti dojenja za novorođenče i odojče su:

– obezbeđuje pravilan rast i razvoj

– podstiče razvoj i sazrevanje odbrambenog sistema

– smanjuje rizik od gojaznosti

– podstiče razvoj inteligencije

– štiti od mnogobrojnih bolesti i infekcija

– smanjuje rizik od proliva

– umanjuje rizik od pojave alergija

– smanjuje rizik od sindroma iznenadne smrti odojčeta

– umanjuje rizik od dijabetesa

– poboljšava imuni odgovor na vakcine

– potpomaže razvoj vilica

– doprinosi boljem zdravlju zuba.

 

Prednosti dojenja za majku su:

– smanjuje rizik od postporođajne depresije

– pomaže uspostavljanju emocionalne veze s detetom

– smanjuje krvarenje posle porođaja

– doprinosi normalizaciji telesne mase

– umanjuje rizik od pojave osteoporoze

– smanjuje rizik od pojave malignih oboljenja dojke i jajnika

– umanjuje rizik pojave anemije

 

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić

 

Dojenje temelj života 2. deo

Dojenje temelj života 2. deo

Kolostrum – prva vakcina za bebe

Uticaj majčinog mleka na metabolizam i imunitet nemerljiv je, ali još nedovoljno ispitan. Do sada je otkriveno nekoliko stotina vrsta bakterija koje učestvuju u tim procesima i naseljavaju crevni trakt bebe, dajući snažnu podršku formiranju i sazrevanju dečjeg imuniteta.

Zahvaljujući prisustvu imunoglobulina IgA, IgG i posebno IgM u majčinom mleku, dete je tokom prvih šest meseci života pod stalnom pasivnom zaštitom od  mogućih infekcija.  Za to je izuzetno važan kolostrum. To je gusta, lepljiva i bistra tečnost, odnosno mleko koje se iz majčinih dojki luči prva 72 časa i ima nezamenjivu ulogu u razvoju funkcija digestivnog trakta bebe. On bebina creva potpuno osposobljava da maksimalno koriste nutrijente iz majčinog mleka. Naziva se i prvom imunizacijom, prvom vakcinom novorođenčeta. Zato je važno da prvi podoj bude u porodilištu, najbolje oko 15 minuta posle porođaja, naravno, ako je sve proteklo kako treba. Za kolostrum nema zamene i ne postoji adaptirano mleko koje može da imitira njegov sastav.

Majčino mleko sadrži i neimunološke zaštitne faktore, a zahvaljujući njima bebe koje sisaju ređe obolevaju od gastrointestinalnih i respiratornih infekcija.

Mnogobrojna naučna istraživanja pokazala su da digestivni enzimi iz majčinog mleka štite odojčad koja su rođena s nedovoljno razvijenim enzimskim sistemima. Istovremeno, faktori rasta pomažu sazrevanje imunološkog i centralnog nervnog sistema i organa bebe. Dojenje je zbog toga značajno za zdravlje, ne samo u dobi odojčeta već i u kasnijem životu deteta.

 

Nadoknada vitamina D i K

Po svom sastavu majčino mleko je, kako kažu pedijatri, sasvim dovoljna hrana za odojče tokom prve pola godine života. Posle ovog perioda ono više ne može da ispuni sve nutritivne potrebe bebe, pa se uvodi nemlečna ishrana. To je period kada se zalihe gvožđa novorođenčeta prazne i potrebno je da se ono unosi nemlečnom hranom. Osim toga, vitamini D i K se ne nalaze u majčinom mleku, pa ih treba nadoknađivati počev od 15. dana života odojčeta.

 

Izvor: Škola roditeljstva Nada Lazić